Reforma javnog sektora kao jedan od ključnih izazova za privredu Republike Srpske


Područna privredna komora Bijeljina serijom tekstova predstavlja ključne izazove za privredu Republike Srpske i način na koji su oni obrađeni u Prijedlogu mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine koji je donijela Privredna komora RS.

28.11.2022.

Privredna komora Republike Srpske, nakon sveobuhvatnog procesa prikupljanja podataka od privrednih društava koji je realizovan u saradnji sa područnim privrednim komorama, pripremila je i uputila Prijedloge mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine.
 
Identifikovana su tri ključna izazova sa kojima se privreda suočava u ovom trenutku, a procjena je da će njihov uticaj biti još izraženiji u predstojećem periodu. Ti izazovi su nedostatak radne snage, digitalizacija i tehnološko osavremenjavanje i reforma javnog sektora. Načini na koji su ovi izazovi obrađeni u Prijedlogu mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine predstavljeni su u seriji tekstova na zvaničnoj internet stranici Područne privredne komore Bijeljina.
 
REFORMA JAVNOG SEKTORA
 
Imajući u vidu trenutni tempo društvenih, tehnoloških i privrednih promjena sve javne uprave moraju se prilagoditi novim stvarnostima koje insistiraju na poboljšanjima u kvalitetu javnih usluga i postupanja prema korisnicima, na smanjenju troškova i većoj učinkovitosti javne uprave, etičkom ponašanju javnih službenika i razvoj ljudskih potencijala u pravcu većeg stepena profesionalizacije javnih službenika, jednakom pristupu uslugama, inovacijama u pružanju javnih usluga, povjerenju korisnika itd.. Politizacija državne službe i nepostojanje sistema zapošljavanja na osnovu zasluga stvaraju uslove za korupciju u javnoj upravi i smanjuju njenu uspješnost.

Kako bi odgovorili izazovima koji su prisutni i onima koji neminovno dolaze, svi nivoi vlasti u Republici Srpskoj trebalo bi da razviju strateški dokument za reformu javne uprave i razvoj elektronske uprave koji bi se zasnivao na principima digitalizacije (digitalizacija kao standard – svaki organ uprave je obavezan da ponudi bar jednu e-uslugu); automatizacije, uključenosti građana i dostupnosti usluge putem interneta, prekograničnosti (povezivanje administrativnih usluga u regionu), interoperabilnosti (međusobno priznavanje dokumenata), pouzdanosti i sigurnosti i e-identifikaciji. 
 
U Izvještaju Evropske komisije za BiH u 2021. godini kaže se da javnim institucijama na svim nivoima nedostaju kapaciteti za internu reviziju i adekvatnu unutrašnju kontrolu, posebno u oblasti javnih nabavki. Reformski napori se trebaju usmjeriti na značajne zaostale obaveze u javnom sektoru, posebno u sektoru zdravstva i javnih preduzeća, kako bi se povećala transparentnost, fiskalna održivost i efikasnost. Upravljanje javnim investicijama se treba dalje unaprijediti.

Prema podacima za 2021. godinu, oko 35,8% (više od 90.000) zaposlenih u Republici Srpskoj je zaposleno u javnom sektoru (javna uprava i javna preduzeća), dok je u prerađivačkoj industriji zaposleno 21% od ukupnog broja, a u trgovini 18%. Ukupan broj zaposlenih u RS na dan 31.03.2022. godine, iznosio je 284.260 lica.
 
PRIJEDLOG REFORMSKIH MJERA
 
  • Razviti novi Akcioni plan za reformu javne uprave;
  • Kreirati Registar zaposlenih u javnom sketoru (javna uprava na republičkom i lokalnom nivou i javna preduzeća)
  • Uvesti kontinuiranu i obaveznu obuku javnih službenika koja bi obuhvatala teme izgradnje profesionalne i odgovorne javne uprave, kreiranja i provođenja reformiskih procesa u administrativnim postupcima, jačanje integriteta javne uprave, unapređenje javnih usluga itd., i koja bi se implementirala kroz Agenciju za državnu upravu RS.
  • U postupku zapošljavanja javnih službenika primjeniti princip „izbor najkompetentnijeg kandidata“ i princip „političke neutralnosti u izboru i radu državnih službenika“;
  • Kreirati elektronski portal za javne konsultacije u vezi sa donošenjem propisa (e-konsultacije), sa ciljem obezbjeđivanja većeg stepena transparentnosti u zakonodavnom procesu i uključenosti zainteresovane javnosti.
  • Ograničiti ukupnu potrošnju na plate zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na BDP: zbog činjenice da plate zaposlenih u javnom sektoru bilježe rast na rashodnoj strani Budžeta Republike Srpske, potrebno je uvođenje maksimalnog praga učešća plata zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na BDP Republike Srpske. Ova mjera je dodatno značajna zbog visokog učešća broja zaposlenih u Republici Srpskoj u javnom sektoru koji obuhvata javnu upravu i odbranu, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada u ukupnom procentu zaposlenosti u Republici Srpskoj.
  • Javne nabavke 1) Odgovorniji pristup ugovornih organa prilikom kreiranja tenderske dokumentacije i raspisivanja poziva za učešće u postupcima javnih nabavki, kako bi se omogućilo učešće što većeg broja domaćih privrednih društava, domaćih proizvoda i usluga. Ovo bi ujedno predstavljalo vid podrške za prevazilaženje krize izazvane pandemijom i pokretanje privrednih aktivnosti. 2) Insistirati da ugovorni organi u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama u tenderskoj dokumentaciji predviđaju odredbu o promjenljivosti cijena sa objektivnom utvrđenim pravilima o promjenljivosti cijene, te da se takva odredba unosi u ugovor o javnoj nabavci. Značajno je napomenuti da posljednje izmjene Zakona o javnim nabavkama omogućavaju izmjenu zaključenih ugovora o javnim nabavkama što je zapravo reakcija zakonodavca na značajne poremećaje na tržištu izazvane aktuelnom krizom.Na kreiranju preporuka za utvrđivanje promjenljivosti cijene radi radna grupa formirana od predstavnika komora u BiH i privrednika, koja nastoji da ponudu formulu za izračunavanje promijenjene cijene. 3) Kontinuirana obuka i profesionalizacija službenika za javne nabavke u ugovornim organima. Jedan od prijedloga je i da se uvede termin sigurnog/pouzdanog dobavljača na način da bi se jasno definisali i odredili sigurni kooperanti i ugovarači u postupcima javnih nabavki kako bi se olakšao i ubrzao postupak javnih nabavki.
  • Restrukturiranje javnih preduzeća 1) U javnim preduzećima uvesti efikasno, odgovorno i uspješno poslovanje i upravljanje bazirano na rezultatima rada, primjenu pravila korporativnog upravljanja; racionalizovati broj zaposlenih; insistirati na odgovornosti za neefikasan i neodgovoran rad, te zloupotrebe službenog položaja. 2) Javna preduzeća koja eksploatišu i upravljaju dobrima od javnog interesa, moraju racionalizovati svoje poslovanje i učiniti ga uspješnim i u službi ostatka privrede i društva u cjelini. 3) Ekonomski razvoj Republike Srpske treba uskladiti sa prirodnim resursima sa kojima raspolaže i njihovom racionalnom upotrebom. Potrebno je uskladiti broj zaposlenih u državnim preduzećima sa potrebama radnih procesa koji se obavljaju u istim.
Posebno ističemo problematiku vezanu za JP „ŠUME REPUBLIKE SRPSKE“ čije poslovanje ne ispunjava zahtjeve drvopređivačke industrije Republike Srpske na način da se ne ispunjava godišnji plan proizvodnje šumskih drvnih sortimenata, ne izvršava kvartalna i mjesečna dinamika snabdijevanja, te se tako ne izvršava ugovorena obaveza prema privrednim društvima iz oblasti drvoprerađivačke industrije koja zbog toga trpe ozbiljne posljedice. Smatramo da bi navedenu tematiku trebalo što hitnije riješiti naročito iz razloga što drvoprerađivačka industrija predstavlja izuzetno važan sektor za privredu Republike Srpske.
 
Problemi u izvršavanju godišnjih ugovora o isporukama šumskih drvnih sortimenata treba da se rješavaju na način da se obezbijedi izvršavanje kupoprodajnih ugovora o isporukama šumskih drvnih sortimenata od strane JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac u jednakom procentu u kom se izvršava godišnji plan proizvodnje šumskih drvnih soretimenata. Nedopustivo je da se pojedinim privrednim društvima iz oblasti drvoprerađivačke industrije ugovori izvršavaju stoprocentno i više, a da se prema većem broju drvoprerađivača ugovori izvršavaju znatno ispod procenta u kom je izvršen godišnji plan proizvodnjeu JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac.
 
Potrebno je da se popravljanjem položaja izvođača radova u šumarstvu, od kojih zavisi gotovo 80% izvršenja plana proizvodnje šumskih drvnih sortimenata, stvore preduslovi za potpuno, odnosno stoprocentno izvršnje plana proizvodnje šumskih drvnih sortimenata. Poboljšalje položaja izvođača radova u šumarstvu je moguće putem subvencionisanja nabavke nove mehanizacije, odnosno obnavljanja dotrajale mehanizacije, ali i putem subvencija za nabavku goriva. Proces podrške zamjene dotrajale mehanizacije je započeo, ali se efekti mogu očekavati tek nakon subevncionisanja nabavke većeg broja novih traktora za poslove izvođenja radova u šumarstvu.
 
Pojedini drvoprerađivači imaju primjedbe i nezadovoljni su postojećim kriterijumima i zahtjevaju da se kriterijumi za raspodjelu šumskih drvnih sortimenata poboljšaju i unaprijede. Posebno ističu potrebu daunapređenjem postojećih kriterijuma maksimalno budu zaštićeni mali drvoprerađivači u ruralnom, šumovitom dijelu Republike Srpske. Zbog toga je potrebno izvršiti unapređenje i poboljšanje kriterijuma za raspodjelu šumskih drvnih sortimenata donošenjem izmijenjene i dopunjene Odluke o utvrđivanju kriterijuma, uslova i načina raspodjele šumskih drvnih sortimenata (Službeni glasnik RS 86/19).
 
Važenje Odluke o privremenoj zabrana izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata iz Bosne i Hercegovine koju je Savjet ministara BiH donio na sjednici održanoj dana 15.6.2022. godine po isteku perioda od 90 dana na koji je donesena, treba da bude produženo i da ova odluka ostane na snazi u naredne dvije godine, kako je u ranijem periodu bilo usaglašena na nivou entitetskih resoenih ministarsava i komorskih udruženja drvoprearađivača, a sve u cilju obezbjeđivanja neophodnih količina šumskih drvnih sortimenata za drvprerađivačku industriju.

 

  • 30 GODINA U SLUŽBI PRIVREDE
  • naše je bolje
  • Članstvo u komori
  • infobiz slajder
  • 30 GODINA U SLUŽBI PRIVREDE
  • naše je bolje
  • Članstvo u komori
  • infobiz slajder